Kratke vožnje mogu da ugroze motor: kako nastaje naslaga „crne smrti“
Automobil koji svakog dana prelazi samo nekoliko kilometara možda ne pokazuje odmah nikakav problem. Ipak, takav režim vožnje može da spreči motor da dostigne radnu temperaturu, naročito kada se vožnja odvija kroz gradske gužve i uz često stajanje.
Vremenom se u motoru mogu nagomilati čađ, ostaci ulja i vlaga. U servisima se ovakve naslage ponekad opisuju izrazom „crna smrt motora“, a posledice se mogu odraziti na rad motora, potrošnju goriva i trajnost pojedinih delova.
Zašto su kratke relacije nepovoljne za motor
Nagar nastaje kao posledica nepotpunog sagorevanja goriva i taloženja ostataka motornog ulja u komori za sagorevanje i na ventilima. Rizik je veći kada motor redovno radi nedovoljno zagrejan, pri niskim obrtajima i uglavnom u gradskoj vožnji.
U takvim uslovima ostaci goriva mogu da se pomešaju sa česticama ulja i formiraju naslage koje otežavaju protok vazduha. One mogu da se pojave u cilindrima, na klipovima, kao i u usisnom i izduvnom sistemu. Na brzinu stvaranja naslaga utiču i konstrukcija motora, EGR sistem i kvalitet dizela.
Dodatni problem predstavlja vlaga. Kada je motor hladan, kondenzovana voda teže isparava i može da se pomeša sa uljem, čime se povećava zagađenje unutrašnjosti motora i ubrzava habanje pokretnih delova.
Simptomi koje vozač može da primeti
Jedan od uočljivih znakova jeste svetla, kremasta emulzija ispod čepa za dolivanje ulja. Ona nastaje mešanjem ulja i kondenzovane vode, posebno kada se automobil stalno koristi na kratkim deonicama i motor ne stiže da dostigne punu radnu temperaturu.
Mogu se pojaviti i drugi simptomi:
- teže pokretanje motora,
- nepravilan rad u praznom hodu,
- povećana potrošnja goriva,
- dim iz izduvnog sistema,
- uključivanje lampice motora.
Ove pojave ne treba automatski pripisati samo naslagama, ali ih ne bi trebalo ni ignorisati. U težim slučajevima problemi mogu da dovedu do pada kompresije, oštećenja dizni ili zaribavanja motora.
Kako smanjiti rizik od stvaranja naslaga
Najjednostavnija promena jeste povremena duža vožnja u stabilnim uslovima. Prema podacima iz izvornog materijala, korisno je jednom nedeljno izabrati dužu relaciju van grada i voziti 45 do 60 minuta na srednjim obrtajima.
Motor tada ima priliku da dostigne radnu temperaturu. Kod većine putničkih automobila ona je približno 80–90 stepeni Celzijusa, ali tačan opseg zavisi od konstrukcije konkretnog motora. Kada se motor dovoljno zagreje, vlaga i ostaci goriva lakše isparavaju.
Važno je, međutim, razumeti da ovakva vožnja može da ograniči stvaranje novih naslaga, ali ne mora da ukloni već formirane i učvršćene taloge. Ako se pojave navedeni simptomi, automobil bi trebalo odvesti na dijagnostiku i pregled u servisu.
Šta ovo znači za vozače u Srbiji
Ako automobil uglavnom koristite za odlazak do posla, prodavnice ili škole, a motor retko radi duže od nekoliko minuta, obratite pažnju na njegov način rada i stanje ispod čepa za ulje. Povremena duža vožnja može biti korisna, ali nije zamena za redovno održavanje i pravovremenu proveru kada se pojavi lampica motora, dim ili nepravilan rad.
Zaključak: kratke gradske relacije nisu same po sebi kvar, ali stalno nedovoljno zagrevanje motora stvara nepovoljne uslove za nakupljanje naslaga i vlage. Planirajte povremenu vožnju od najmanje 45 minuta, pratite simptome i ne odlažite pregled ako se rad motora promeni.